Pravi razvoj vinogradarstva u Dalmaciji povezan je s osnivanjem prvih grčkih gradova na jadranskim otocima. Od svih naseobina koje su imale status grada-države (polisa) na Jadranu glavna je bila Issa (na današnjem otoku Visu) čija se gospodarska osnova temeljila na vinogradarstvu i vinarstvu. U Issi se u ono vrijeme pripremalo vino koje je “u usporedbi sa svim drugima bilo bolje”. Na otoku Hvaru nas šetnja među lozama u polju vraća u prošlost, jer su ovdje prvu lozu zasadili, u godinama prije Krista, stanovnici grčkog naselja Faros, čiji se ostaci nalaze na rubu polja. Vinogradi su ovdje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza.

Nakon formiranja hrvatske države, za vladavine hrvatskih knezova, a poslije i kraljeva, vinogradarstvo je bilo jedno od glavnih poljodjelskih grana. Prema pisanim dokumentima, posebno sačuvanim darovnicama, na hrvatskom dvoru vinu se poklanjala posebna pozornost. Na razvoj vinogradarstva u kasnom srednjem vijeku veliki utjecaj su imale uprave gradova koji su bili organizirani kao autonomna područja. Osnovna gospodarska djelatnost gradova u Dalmaciji bilo je vinogradarstvo i proizvodnja vina.

Poslije završetka Prvog svjetskog rata dalmatinska vina su izgubila svoja tradicionalna tržišta, a nova je vlast umjesto pomoći novim propisima i financijskim teretima ponovno ugrozila već teško stanje težaka. Prema službenoj statistici, 1938. godine u Dalmaciji se proizvodi 844 600 hl vina. U Drugom svjetskom ratu stradali su i vinogradi, a nakon rata provodi se kolektivizacija i podižu se moderne vinarije i to pretežno zadružne po mnogim mjestima, posebno na otocima. Iako je bilo problema u poslovanju vinarija i zadruga, one su u pojedinim krajevima pozitivno utjecale na razvoj i modernizaciju vinarstva. Za vrijeme Domovinskog rata dolazi do zastoja u proizvodnji i uništavanja nekih vinarija velikih vinogradarskih površina. Međutim od uspostave mira i samostalne Hrvatske stvaraju se novi temelji za daljnji razvoj dalmatinskog vinogradarstva na novim osnovama.